Crkva Sv. Jakova - Samostan po kojem je Opatija dobila ime

Priča o Opatiji sudbinski je vezana uz tu crkvu i njen samostan, jer je prema tom samostanu grad dobio ime. Nakon samo četiri stoljeća od gradnje crkve, Opatija će se od malog ribarskog mjesta, krenuti razvijati u prestižno elitno odmaralište.

Povijest crkve:
Podignuta najvjerojatnije 1420-ih, kao kolonija benediktinaca prebjeglih iz furlanskog samostana Sv. Petra u Rožacu (San Pietro di Rosazzo), ova opatija dala je ime čitavom kasnijem naselju. Danas je sačuvala vrlo malo od svog izvornog izgleda: 1506. opat Šimun izgradio je ili pregradio crkvu, kako govori natpis nad portalom; krajem XVIII. stoljeća temeljito je renovirana, a 1930-ih bitno proširena. Od atrakcija, čuva repliku jednog Meštrovićevog reljefa.

Samostan je u najranija vremena, dok je još stajao na samini, bio mjestom održavanja sudskih procesa i sajmišta koja su o Jakovljevu privlačila goste iz okolice na ples i trgovanje, u neposrednoj blizini stajalo je prvo pokapalište Opatijaca, a u XIX. st. ovdje je bila udomljena i prva opatijska škola. Zgrada je prelazila iz ruke u ruku čitavog niza crkvenih redova, od benediktinaca i augustinaca do pavlina i isusovaca. Danas se ovdje, osim molitvi i misa, mogu čuti i komorni koncerti.